“Plavi” su remizirali protiv y na Topolici rezultatom 1:1 u utakmici 2. kola Meridianbet 1. CFL.
Domaći su došli do prednosti golom kapitena Vujačića u 23, da bi mladi Petar Aničić u 55. minutu na asistenciju Marka Matanovića postavio konačnih 1:1.
U narednom kolu kraj Bistrice Sutjeska dočekuje ekipu Arsenala.
Prethodno ih, već u četvrtak, očekuje gostovanje Santa Kolomi u revanšu 2. kola kvalifikacija za UEFA Ligu konferencija.
Izvor Onogost.me
Fudbaleri Sutjeske upisali su večeras pobjedu u gostima protiv ekipe Jezera rezultatom 1:0 u posljednjoj utakmici prvog kola fudbalskog šampionata Crne Gore.
„Plavi“ su jedini gol postigli u 15. minutu, a strijelac je bio Vuk Striković koji je iskoristio grešku domaćih i uspio da lobuje Kastratovića.
Sutjeska je do kraja meča imala još jednu šansu, ali je Mesmari uspio da pogodi samo golmana domaćih.
Nikšićka ekipa u narednom kolu gostuje Mornaru.
Tim Nenada Brnovića u četvrtak očekuje meč na „DG areni“ protiv Santa Kolome u 2. kolu kvalifikacija za Ligu konferencija.
Izvor RTNK
Da fudbal nije sport za žene predrasuda je koje se i dalje teško oslobađamo. One najupornije i najhrabrije djevojčice znaju svojim ličnim primjerom da nas razuvjere u to, a jedna od njih je i naša sugrađanka Andrea Drobnjak.
Jedanaestogodišnja Nikšićanka otišla je i korak dalje. Andrea je u svijet fudbala zakoračila prije tri godine i cijelo to vrijeme je u timu sa dječacima. Sve je počelo kada je prvi put sa ocem otišla na stadion Sutjeske i odmah se rodila ljubav prema ovoj igri.
„Nije mnogo trebalo da Andrea zavoli fudbal, praktično pri prvom susretu sa ovom igrom. Otišli smo na utakmicu Sutjeska – Mornar i već tada je izrazila želju da počne da trenira. Naravno, tome je prethodilo i to što je u svom naselju od malena počela da šutira loptu sa svojim vršnjacima, a i sada najveći dio slobodnog vremena provodi na livadi igrajući lopte“, kaže Andrein otac Nenad.
I ona nam je potvrdila da je fudbal „opčinio“ već pri prvom susretu i da je najsrećnija kada igra i da se raduje, kako treninzima, tako i utakmicama.
„Fudbal je za mene najljepši sport i uživam dok treniram i igram. Ne smeta mi što su u timu uglavnom dječaci jer mislim da ću tako bolje napredovati i biti bolja fudbalerka kada budem prešla da igram sa djevojčicama, a moja je želja da budem profesionalni igrač i nadam se da će mi se ta želja ostvariti“, kaže Andrea.
Dok sanja fudbalske snove, Andrea vrijedno trenira i igra sa vršnjacima u školi fudbala Anderba pod nadzorom trenera Mirka i Ljuba Petrovića.
„Andrea je veoma vrijedno i talentovano dijete i jedna je od rijetkih djevojčica u klubu. Mogu da kažem da se od prvog dana uklopila i da je primjetan napredak, a već neko vrijeme nastupa i na turnirima zajedno sa dječacima. Osim što pokazuje talenat i veliku volju za radom, mogu da istaknem i da je Andrea veoma vaspitano dijete i uklapa se i u pedagoški sistem rada u klubu na čemu mi posebno dajemo akcenat“, ističe Ljubomir Petrović.
Već su upisani i prvi uspjesi kada su u pitanju nastupi na turnirima, jer je Andrea sa ekipom uspjela da osvoji dva pehara na turnirima na Zlatiboru i Ulcinju.
„Veoma sam bila srećna što sam imala priliku da nastupim na ovakvim turnirima, gdje smo uspjeli i da osvojimo pehare. Ovakvi turniri su veoma dobri, jer pored sticanja iskustva, omogućava nam da se upoznajemo sa vršnjacima iz drugih država i da se družimo. To je još jedna lijepa stvar fudbala“, ističe Andrea koja svojoj ekipi pomaže i golovima, ali najviše pokriva poziciju lijevog krila.
Pored toga što se u fudbalu dobro snalazi, Andrea se bavi i atletikom, a da joj ide dobro i na tom polju potvrđuju osvojene medalje.
„Bila sam prva na krosu kada sam se takmičila za svoju školu, a takođe sam pobijedila i u uličnoj trci koja je organizovana povodom 18. septembra. I to je disciplina koju volim i nadam se da ću nastaviti da učestvujem i dalje na trkama“, ističe skromno Andrea, koja je učenica OŠ „Mileva Lajović Lalatović“.
Andrea i njen otac Nenad izrazili su zahvalnost treneru Mirku Petroviću koji je našoj mladoj sugrađanki prvo omogućio da trenira kod njega kratko u Sutjesci, a kasnije da pređe u njegov novi klub Anderbu.
„Veliku podršku imamo od trenera od prvog dana i nastavićemo da pratimo njihove sugestije i upustva za rad, jer je svakako pored talenta potreban pravilan razvoj tako da se nadamo da će sve ići u pravcu u kojem je išlo do sada“, kaže Andrein otac.
Fudbalski uzor joj je francuska zvijezda Kilijan Mbape, navijač je Partizana, a najveća želja joj je da zaigra za žensku fudbalsku reprezentaciju Crne Gore. Dok „putuje“ ka ispunjenju snova, ova mlada Nikšićanka, nastaviće, šutirajući loptu, da daje primjer svojim vršnjacima da nije teško napraviti pravi izbor i da je za to potrebno samo malo veća želja i malo jača volja.
Izvor RTNK
Ministarstvo prosvjete raspisalo je konkurs za prijem u domove učenika i studenata u Crnoj Gori za školsku 2023/2024. godinu.
Prema objavljenom konkursu, mogu konkurisati učenici koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisani u određeni razred, kao i studenti koji se školuju van mjesta stanovanja, a prvi put su upisali semestar odgovarajuće godine studija.
“Ukoliko nakon raspodjele studentima u domu ostane slobodnih mjesta, pravo na smještaj i ishranu po ekonomskoj cijeni mogu ostvariti i studenti doktorskih studija, koji nijesu u radnom odnosu i studiraju van mjesta stanovanja, a koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija”, kaže se u konkursu.
Rok za podnošenje dokumenata za učenike je od 14. do 19. avgusta.
U Domu učenika u Podgorici ima 120 mjesta, u Kotoru i Nikšiću po 50, Cetinju 20, Beranama 128 I Baru 42.
Studenti prve godine dokumenta za smještaj u domove studenata podnose od 11. do 15. septembra
Studenti druge, treće, četvrte, pete i šeste godine i dvogodišnjih master studija dokumenta podnose od 16. do 20. oktobra.
Dom studenata u Podgorici ima 1.084 mjesta, a novi studentski dom 400.
Dom u Nikšiću ima 250, a novi studentski dom 260 mjesta.
U Domu u Kotoru ima mjesta za 200 studenata, na Cetinju 105, u Beranama 82 i Baru 42 mjesta.
Izvor RTNK
Kakva partija Crne Gore u osmini finala Svjetskog prvenstva u Fukuoki! “Ajkule” su srušile aktuelnog prvaka Evrope, selekciju Hrvatske nakon drame 13:12 i zakazale okršaj sa Grčkom u četvrtfinalu!
TOK UTAKMICE: HRVATSKA – CRNA GORA 12:13 (3:2, 0:3, 5:4, 4:4)
Kraj! Crna Gora je srušila Hrvatsku nakon drame i plasirala se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva!
12:13 – Matković, novi gol!!! Crna Gora ponovo vodi!
12:12 – Na dva minuta do kraja Harkov pogađa za izjednačenje.
11:12 – Novi gol Đura Radovića za novo vođstvo “ajkula”!
11:11 – Četvrti gol Marinić Kragića.
10:11 – Đuro Radović! Pogađa treći peterac.
10:10 – Spaić koristi situaciju sa igračem više i pogađa za izjednačenje.
10:9 – Novi preokret Hrvatske, strijelac je bio Butić na pet minuta do kraja meča.
9:9 – Vukičević pogađa za izjednačenje
Počela je posljednja četvrtina, ponovo smo osovjili loptu, ali nismo iskoristili napad.
Kraj treće četvrtine, imamo gol prednosti pred posljednjih osam minuta!
8:9 – Promašili smo peterac, Ukropina nije bio precizan, odbranili smo se u sljedećem napadu, a onda Matković sjajan za novo vođstvo!
8:8 – Brzo Hrvatska stiže do gola, treći gol Marinić Kragića.
7:8 – Ponovo vodimo, sjajna kontra i peterac nad Popadićem. Pogodio je Đuro Radović!
7:7 – Iskoristili smo igrača više, precizan je bio Mačić, asistencija Popadića.
7:6 – Serije Hrvatske od 4:0 za preokret, pogodio je Butić.
6:6 – Marinić Kragić pogađa peterac za izjednačenje, do kraja treće četvrtine četiri minuta.
5:6 – Hrvatska se brzo vraća, Lazić je bio precizan.
4:6 – Kragić je pogodio za Hrvatsku i smanji prednost naše selekcije.
3:6 – Novi gol Matkovića sa igračem više!
Počela je treća dionica, Crna Gora je prva stigla do lopte
Sjajna druga četvrtina naše ekipe koju smo riješili u našu korist 3:0, za vođstvo na poluvremenu od 5:3!
3:5 – Projektil Ukropine u finišu četvrtine za dva gola prednosti!
3:4 – Odbranili smo se sa igračem manje, a u sljedećem napadu Averka pogađa sa igračem više za vođstvo “ajkula”.
3:3 – Sa igračem više Ukropina pogađa za izjednačenje.
Tešanović je sjajan na golu, za sada on drži našu selekciju u igri.
Počela je druga četvrtina meča osmine finala.
Kraj prve četvrtine, gubimo od Hrvatske 3:2. Problem za naš tim mogu biti dvije lične greške Vasilija Radovića.
3:2 – Harkov na minut do kraja prve četvrtine pogađa za vođstvo sa igračem više.
2:2 – Butić je poravnao, već u sljedećem napadu.
1:2 – Matković pogađa sa igračem više, odlična akcija našeg tima.
1:1 – Uzvraća Đuro Radović, takođe sa peterca.
1:0 – Hrvatska dolazi do vođstva preko peterca, strijelac je Harkov nakon minut ipo igre.
Prvi napad je imala Crna Gora, ali ga nismo iskoristili
Počela je prva četvrtina duela Crne Gore i Hrvatske.
Parovi osmine finala:
SAD – Kanada 13:10
Australija – Francuska 8:11
Crna Gora – Hrvatska 10.00
Japan – Srbija 11.30
Četvrtinale (utorak):
Crna Gora/Hrvatska – Grčka
Italija – Japan/Srbija
Mađarska – SAD
Španija – Francuska
Izvor RTNK
Na terasi House pub-a večeras i sjutra veče, sa početkom u 20.30 časova, biće realizovan prvi event, drugog izdanja Fort blues – rock festa.
Line up:
Subota, 22.07.
20.30h – Kukavice (CG)
22.00h – Norman Beaker trio (UK)
Nedjelja, 23.07.
20.30h – Rudolf (CG)
22.00h – Atomsko sklonište (HR)
Organizator Fort blues – rock festa je NVO Tvrđava fest Nikšić, a uz podršku Opštine Nikšić i Turističke organizacije Nikšić, a u okviru julskog repertoara Nikšićke kulturne scene 2023.
Cijena ulaznice za jedan dan iznosi 5 eura.
Izvor Onogost.me
Na nedavno održanom hakatonu pod nazivom “Otkrijmo potencijale zdravstvenog turizma u Crnoj Gori”, čije je finaliste ugostio IPC Tehnopolis, nagrađeno je idejno rješenje koje su kandidovali učenici Gimnazije „Stojan Cerović.“ Njihov tim takmičenje je završio kao trećeplasirani, a za uloženi rad i trud dobili su zasluženu satisfakciju u vidu novčane nagrade.
Ekipa mala, ali odabrana, stoji iza nagrađenog idejnog rješenja – Aleksa Radulović, Anja Matijašević, Olga Rajković, Marija Vujačić i Ivan Dončević.
Za petočlanu ekipu gimnazijalaca nadmetanja ovog tipa nijesu novina – već su se pokazali i dokazali na sličnim takmičenjima. Naime, riječ je o grupi učenika – zaljubljenika u informaciono-komunikacione tehnologije, koji timski rade na inovativnim i kreativnim rješenjima u okviru školskog IT kluba – Digital minds.
Organizatori Haktona su pred učesnike postavili zadatak da kreiraju prototip softverskog proizvoda koji bi Crnu Goru pozicionirao kao atraktivnu destinaciju u oblasti zdtavstvenog turizma. Kako bi ponudili kvalitetna rješenja, učesnici su prethodno morali da mapiraju nedostatke u toj oblasti, kaže gimnazijalac Aleksa Radulović, član pobjedničkog tima.
Nagrađeno softversko rješenje tima Gimnazije “Stojan Cerović” je aplikacija Wellbeing.
Kako je pojasnila Anja Matijašević, članica nagrađenog tima, uz pomoć tog softverskog rješenja korisnici mogu da isplaniraju svoje putovanje po Crnoj Gori, pronađu zdravstvene ustanove – bolnice i klinike, smještaj, ali i upoznaju prirodne ljepote naše zemlje.
Gimnazijalci su na Hakatonu bili najmlađi učesnici. Stoga je plasman u finale, a zatim osvojeno treće mjesto za njih dodatna satisfakcija, ali i potvrda da mogu potpuno ravnopravno da se nadmeću sa starijima i iskusnijima u toj oblasti.
Hakaton “Otkrijmo potencijale zdravstvenog turizma u Crnoj Gori” organizovali su Ministarstvo zdravlja, ICT Cortex, Fond za inovacije CG, Inovaciono preduzetnički centar Tehnopolis i Naučno-tehnološki park. Nagradni fond obezbjeđen je kroz projekat ‘Jačanje sistema zdravstva u Crnoj Gori’ koji Ministarstvo zdravlja sprovodi u saradnji sa UNDP-om.
Izvor RTNK
Intervju s Mirkom Miličićem o izazovima i snazi osoba s invaliditetom
Osobe s invaliditetom imaju jednako pravo na samostalnost kao i sve ostale osobe. Međutim, ponekad imaju dodatne izazove i prepreke koje ih mogu spriječiti u postizanju potpune samostalnosti. Važno je pružiti podršku i resurse kako bi se svima omogućilo da žive nezavisno i samostalno. Mirko Miličić je osoba s invaliditetom koja je prošla kroz mnoge izazove na putu prema samostalnosti. Bez obzira na fizičke prepreke s kojima se suočava, Mirko je odlučan u svom cilju da živi samostalno i ispunjava svoje snove. Kroz svoju priču, želi inspirisati druge osobe s invaliditetom i pokazati im da je moguće prevazići prepreke i ostvariti samostalnost.
Kako ste odlučili živjeti samostalno i šta je bilo ključno za tu odluku?
Nakon povrede, proveo sam devet mjeseci u bolnicama i na medicinskoj rehabilitaciji, gdje sam se donekle oporavio. Uprkos najavama ljekara da neću moći ni samostalno da sjedim, odlučio sam se inatiti i odlučio sam da ću sjedjeti i živjeti sam. Moji roditelji žive u Plužinama na trećem spratu, pa sam puno razmišljao o tome. Ako bi me trebali popeti gore, vjerojatno se ne bih puno kretao i većinu vremena bih provodio ležeći ili sjedeći, što bi za mene bilo kao zatvor. Stoga je živjeti sam bila najlakša odluka u mom životu, ali i najbolja.
Koje su bile najveće prepreke s kojima ste se suočili prilikom ostvarivanja samostalnosti i kako ste ih prevazišli?
Najveća prepreka koju sam tada imao bilo je neriješeno stambeno pitanje. Živio sam u Igalu i plaćao stan, kao i medicinsku sestru koja bi me obilazila. Često sam se sretao s visokim cijenama iznajmljivanja stanova na primorju tokom ljeta, što je dodatno otežavalo moju finansijsku situaciju. Osobama s invaliditetom novac često predstavlja veliki izazov. Ako nemate vlastiti stan prilagođen osobama s invaliditetom, svaki stan u kojem se nađete zahtijeva dodatne troškove kako biste ga prilagodili svojim potrebama i omogućili sebi dostojanstven život. Lično, nisam imao veće prepreke osim finansijskih izazova. Sam se brinem o kućnim poslovima poput kuvanja, čišćenja i drugih obaveza.
Kako biste opisai svoj pristup životu i koje su osobine ili vještine bile ključne za Vašu samostalnost?
Gledajući kroz svoje iskustvo samostalnog življenja, smatram da je ključno biti uporan, istrajan i pomalo tvrdoglav u svojim namjerama. Kada sam obavijestio porodicu i prijatelje da ću živjeti sam, suočio sam se s vrlo malo pozitivnih komentara i podrške. Da nijesam bio uporan i istrajan u svojim namjerama, vjerujem da ne bih postigao ništa u životu.
Kako ste uspjeli pronaći svoju strast i svrhu u životu? Koje aktivnosti Vas ispunjavaju i donose vam sreću?
Ja sam inače vrlo komunikativna osoba i imam mnogo prijatelja, kako muških tako i ženskih. Ta podrška koju sam dobijao od ljudi mi je davala vjetar u leđa. Uživam u druženjima i volim raditi na sebi. Od kada sam korisnik kolica, primijetio sam značajan napredak u svom životu. Što se tiče mojih strasti, istaknuo bih svoju ljubav prema filmu i kuvanju, koje se nekako međusobno nadopunjuju.
Koje su najveće predrasude ili stereotipi s kojima ste se suočili kao osoba s invaliditetom i kako ste se nosili sa njima?
Što se tiče predrasuda, ima ih dosta, a možda je najveća ta da ljudi često, više iz neznanja, postavljaju negativne predrasude prema osobama s invaliditetom. Primijetio sam da se često suočavam s takvim stavovima. Na primjer, kad me ljudi vide, ponekad čujem komentare poput: “vidi ga mlad, greota kako je nastradao” i slično. Međutim, ja sam po prirodi osoba koja je rijetko osjetljiva na tuđe komentare ili mišljenja. Jednostavno, guram svoju priču i ne dopuštam da me predrasude zaustave ili utiču na mene.
Možete li nam opisati neke konkretne primjere situacija u kojima ste demonstrirali svoju samostalnost i kako su Vas takve situacije inspirisale?
Jako sam srećan što sam nakon nekoliko godina u kolicima uspio pronaći posao, kupiti stan i opremiti ga. Prije dvije godine sam čak kupio automobil kojem sam prilagodio ručne komande, tako da sam u 98% svojih dnevnih aktivnosti potpuno samostalan. Ipak, uvijek vjerujem da se može postići još više i da uvijek ima prostora za poboljšanje.
Koje savjete bi dali drugim osobama s invaliditetom koje žele živjeti samostalno, ali se možda osjećaju nesigurno ili su zabrinute zbog prepreka koje bi mogle naići?
Moj savjet osobama s invaliditetom bio bi da budu izuzetno uporni u svojoj namjeri da postignu samostalnost. Gledajući konkretan primjer iz svog života, ja ne osjećam ništa od grudi naniže, što znači da mi praktično samo ruke funkcionišu. Uprkos tome, uspio sam živjeti samostalno, obavljati kućne poslove, kuvati, čistiti, voziti, raditi i svakodnevno prelaziti kolicima do 30 kilometara. Mislim da bi svako trebao barem pokušati živjeti samostalno, čak i ako je teško. Razumijem da ljudima prolazi mnogo toga kroz glavu, kao što su brige o tome kako će se nositi s određenim situacijama ili šta će biti ako nešto krene po zlu. Sigurno je da će ljudi doživjeti dodatno opterećenje raznim pitanjima i strahovima ako se odluče za samostalan život. Međutim, mislim da je najbolje konsultovati se s nekim ko već živi samostalno, ako poznajete takvu osobu. Komunikacija s tom osobom može vam pružiti korisne savjete i iskustva, te vam pomoći da osmislite vlastiti plan i rutinu života. Svaki invaliditet je drugačiji, pa je ključno informisati se i prilagoditi vlastiti plan prema svojim specifičnim potrebama.
Kako se nosite s fizičkim izazovima u svakodnevnom životu? Koji su neki praktični savjeti ili trikovi koje biste podijelili sa drugim osobama s invaliditetom?
Od fizičkih izazova, po meni najveći je nedostatak prilagođenosti naših ulica i trotoara osobama s invaliditetom, posebno korisnicima invalidskih kolica. Trenutno stanje nije zadovoljavajuće i predstavlja veliku prepreku za samostalno kretanje. Međutim, nadam se da će u narednom periodu kolektivna svijest o važnosti pristupačnosti i inkluzivnosti postati sve jača, te da će biti sve manje i manje takvih prepreka. Potrebno je kontinuirano raditi na poboljšanju infrastrukture kako bi se osigurala pristupačnost za sve građane, bez obzira na njihove fizičke sposobnosti.
Kako biste opisali filozofiju samostalnog života osobama koje nisu upoznate s njom i koje misle da osobe s invaliditetom trebaju stalnu brigu ili pomoć?
Po mom mišljenju, nema neke velike filozofije u tome. Ponavljam, jako je važno da mi sami zaista želimo živjeti samostalno, da budemo uporni i istrajni u tome. Mislim da su te tri stvari ključne, a ostalo će se samo od sebe posložiti. Treba imati na umu da čak i osobe koje nemaju invaliditet ponekad trebaju brigu i pomoć. Stoga, nije ništa loše ako nam povremeno zatreba tuđa pomoć. Međutim, ključna stvar je da se ne navikavamo na tu pomoć jer to može biti kontraproduktivno. Cilj je da ostanemo nezavisni i ne postanemo nesvjesno zavisni o tuđoj pomoći.
Kako biste željeli da se društvo mijenja kako bi bilo još inkluzivnije za osobe s invaliditetom? Koje korake smatrate važnim za postizanje te promjene?
Naravno da želim da se društvo mijenja na bolje i da osobe s invaliditetom budu viđene kao ravnopravni članovi društva, a ne kao manje vrijedni. Smatram da je najveći problem, konkretno kod osoba s invaliditetom, zapošljavanje. Mislim da bi to trebao biti prvi korak ka inkluziji osoba s invaliditetom u društvo. Stoga ističem važnost zapošljavanja osoba s invaliditetom kao prioritet. Potrebno je stvoriti prilike za njihovu aktivnu participaciju na tržištu rada, pružiti im jednake mogućnosti i podršku kako bi mogli ostvariti svoj puni potencijal.
Pripremila:Milijana Vujović
Sedmo izdanje manifestacije Party bus počinje večeras u Nikšiću. Od 21 sat ispred Gradske kuće nastupiće Pero Defformero, a dva sata kasnije bend Bjesovi.
Narednog dana će se nakon simbolične sadnje drveta, ekspedicija zaputiti prema Baru gdje će se program održati na glavnom šetalištu u okviru “Ljeta sa zvijezdama” .
Završna noć će se održati u sklopu “Pivske priče” u Plužinama 29. jula.
Party bus ima za cilj, da kroz muzički program promoviše turističke i kulturne potencijale Crne Gore kao i ekologiju.
Manifestaciju “Party bus” organizuje NVO Sinteza iz Nikšića, uz podršku Opštine Nikšić i Turističke organizacije Nikšić, a u okviru julskog repertoara Nikšićke kulturne scene.
Izvor Onogost.me
Književna zajednica „Mirko Banjević” iz Nikšića objavljuje konkurs za dodjelu nagrade “Mirko Banjević” za knjige poezije i proze objavljene u 2021. i 2022. godini.
Nagrada će biti dodijeljena i za prvu objavljenu zbirku poezije u navedenom periodu. Konkurs traje 20 dana od dana objavljivanja.
“Knjige slati u tri primjerka sa kraćom biografijom na adresu: Književna zajednica „Mirko Banjević”, Nika Miljanića 10, sprat 3, Nikšić, sa naznakom za predsjednika Književne zajednice Radislava Gardaševića”, saopštili su organizatori.
Izvor RTNK
