Knjaz Nikola je 1881. godine pod Trebjesom podigao jednospratnu kuću, u kojoj je odsjedao sam ili sa porodicom, prilikom boravka u Nikšiću. Ovu kuću narod je nazvao Knjažev dvor ili konak, a kasnije Stari dvor.[1]

Reprezentativna, nova zgrada Dvorca kralja Nikole u Nikšiću podignuta je 1890. godine u duhu istorijskih stilova sa renesansno koncipiranim zidnim masama po projektu Josipa Sladea[2]. Knjaz je odlučio da se novi dvor gradi pored njegove zadužbine, umjesto na rubu južnog trga, prema, Mrkošnici, kako je predvidio inženjer Slade u svom regulacionom planu. Tamo ga je privukla i nedaleka Trebjesa, njegov zabran, na čijim obroncima je izgrađena cistijerna iz koje je dovedena voda u dvor.

Podatke o novom dvoru nalazimo i u Glasu Crnogorca u septembru 1899. godine.

,, Do brežuljka na kome je crkva, sagrađen je veliki i lijepi dvor koji se satoji iz tri dijela. Srednje mu je lice dva reda arkada po jedanaest svodova. Sa strane mu dolaze krila, koja su široka po tri prozora prema arkadama, a dugačka po osam prozora. Dvor se već pokriva  i dogodine, na ljeto, biće gotov iznutra. Ispred dvora će biti prostrana pjaca i do nje velika bašta.“ Dvor je dovršen u ljeto 1900. godine. Na njegovom pročelju ugrađen je crnogorski grb u mermeru, rad kamenoresca Josifa Mastrođakoma, Italijana iz Mola, koji je radio na Sabornoj crkvi[3].

Dvorac kralja Nikole u Nikšiću smatra se jednim od najmonumentalnijih i najljepših zdanja koje su Petrovići podigli[4].

  Miodrag Ćetković , Grad kulture

[1] Veljko Šakotić, Nikšić u Knjaževini (Kraljevini) Crnoj Gori, Podgorica, 1996, str. 120.

[2] Vladislav Kasalica, Kulturna baština Crne Gore, Bar, 2008, str, 96.

[3] Veljko Šakotić, nav.djelo, str. 120.

[4] Dragica Đurašević Miljić, Arhitektura u doba kralja Nikole, Matica, zima 2015, str 380.