Ustanak u Hercegovini 1857. godine, pomagala je, usmjeravala i podsticala Crna Gora, a Grahovo je bio centar iz kojeg se rukovodilo gotovo svim ustaničkim akcijama. Knjaz Danilo uputio je tamo izaslanike, vojvodu Petra Vukotića i Iva Rakova Radonjića.

Turska je donijela odluku da ustanak uguši vojnom intervencijom i izvrši napad na Crnu Goru. Bosansko-hercegovački guverner Ćani-paša izdao je naređenje Husein-paši da nastupa prema Grahovcu. Iz Trebinja je prema tursko-crnogorskoj granici krenulo oko 10.000 vojnika, redovne i neredovne (bašibozuka) turske vojske. Njima se suprostavilo oko 5.500 Crnogoraca i hercegovačkih ustanika, predvođenih vojvodom Mirkom Petrovićem[1]. Desetog i jedanaestog maja bili su žestoki okršaji, a dvanaestog maja na frontu je vladalo primirje. U bici 13. maja (na Spasov dan) Husein-pašine trupe doživjele su potpuni poraz[2]. Velike gubitke pretrpjele su obje strane. Crnogorski gubici se procjenjuju  na ko 2000 mrtvih i ranjenih, a turski gubici preko 4000[3].

Knjaz Danilo imao je u planu da na Grahovcu podigne spomen-crkvu palim borcima u Grahovačkoj bici 1858. godine. Knjaz Nikola je tu Danilovu zamisao ostavrio. Na mjestu gdje se nalazio Husein-pašin šator podignuta je skromna spomen crkva posvećena Hristovom Vaznesenju-Svetom Spasu, a u vječni spomen i slavu pobjedi nad Turcima i poginulim crnogorskim i hercegovačkim junacima na Grahovcu. Ovaj hram slobode i pobjede, izgrađen je 1864. godine, prema predanju koje još živi u narodu za tri dana-koliko je trajala glavna bitka. Zidanje je počelo u utorak 11, a završeno u četvrtak-na Spasov dan, 13. maja 1864. godine.

Crkva je malih dimenzija, jednobrodne osnove sa polukružnom apsidom i jednim zvonikom. Na nadvratnoj gredi uklesan je krst. Slijepa rozeta je u obliku kormila i ugrađena je na sredini fasade.[4]

Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) Crne Gore je izradio i na svečanosti povodom 100-godišnjice te slavne pobjede 13. maja 1958. godine otkrio mermernu ploču ugrađenu na spoljašnjoj strani zida iznad ulaznih vrata u crkvu (78 x 64 x 5 cm) na kojoj je urezano:

,, SPOMENIK JE VAŠEGA JUNAŠTVA, CRNA GORA I NJENA SLOBODA.“[5]

Crkva je 2001. godine obnovljena i nalazi se u dobrom stanju[6].

MIODRAG ĆETKOVOĆ, Grad kulture

[1] Leksikon Crne Gore, knj. 1. Daily Press Vjesti, Podgorica, 2006, str. 122-123.

[2] Crna Gora, biografski zapisi, priredio Niko V. Martinović, Oktoih, Podgorica, 2004, str. 254.

[3] Leksikon Crne Gore, knj. I, str. 123.

[4] Wikiwand. com/sr/Crkva-Svetog-Spasa-(Grahovac) pristupljeno 8. V 2021)

[5] Veljko Bijelić, Spomen obilježja  oslobodilačkih ratova u opštini Nikšić, Nikšić, 2014, str. 16-17.

[6] Vasilije Mujo Spasojević,Božiji hramovi na tlu Crne Gore, Obod, Cetinje, 2003, str. 213.