Aktuelnosti
gradkulture.me
gradkulture.me
,, U paklu su gospodari đavoli, a u kršu Crnogorci.
Ovdje ih niko ne može pobijediti.“
(zapis jednog turskog vojskovođe)
Duga je klanac koji se proteže između Nikšića i Gatačkog polja, dužine oko 40 km a širine oko 7 km. Da bi se zaštitili od iznenenadnih napada i hranu nesmetano dopremali u Nikšić. Turci su odlučili da se pristupi podizanju utrvđenja kroz klanac Dugu. Za nekoliko godina podignuta su utvrđenja na Presjeci, H(Ožinoj) poljani, Nozdrima i Zlostupu(Ništice). Kako je između njih bilo veliko rastojanje (skoro po dva časa hoda) to su vojnici između njih izgradili, na rastojanju od oko 2km, manje kule zvane blokhauzi, u kojima se moglo smjestiti po desetak vojnika sa jednim zapovjednikom. Da bi imali sigurniji i slobodniji prolaz do Nikšića osmanske vojne snage su posjekle šumu kroz klanac Dugu 1862. godine[1].
Godine 1862. u klancu Duga vođene su dvije velike bitke između crnogorske i turske vojske. Prva je bila 14. aprila kod Presjeke, gdje je tursku vojsku koja je namjeravala da zaposjedne klanac Dugu napala ustanička crnogorska vojska pod komandom Ilije Zvicera i serdara Šćepana Radojeva. Prema zvaničnim podacima iz Štaba Derviš-paše, gubici njegove vojske su bili: 29 vojnika, 2 kapetana, a imali su 29 ranjenih vojnika i oficira, dok su prema izvještajima očevidaca gubici pašine vojske bili 150 mrtvih i ranjenih. Ustanički gubici su iznosili oko 30-tak mrtvih i ranjenih, a među poginulima su bili Vojvoda Ilija Zvicer, kao i serdar Šćepan Radojev i Đoko Miljanić. Neposredno nakon bitke na Presjeci u Dugu je stigao i odred crnogorske vojske pod komandom vojvode Petra Vukotića. Misleći da će uspjeti da iznenadi vojvodu Vukotića, Derviš-paša je 16. aprila izdao naredbu da za Nikšić krene drugi karavan sa hranom. Kod Zlostupa je snažnu osmansku prethodnicu zaustavila crnogorsko-ustanička vojska, poslije čega je došlo do oružanog sukoba. Nakon prvih plotuna uslijedio je opšti juriš jataganima, što je iznenadilo tursku vojsku. Ostaci razbijenog turskog odreda prenijeli su paniku na glavninu pašinih snaga, pa je on izdao naredbi za povlačenje vojske, preko Krsaca u pravcu Gacka. Po zavaničnim izvještajima štaba Derviš paše, njegove trupe su imale 353 poginula vojnika, 28 oficira i 4 majora. Dok prema izvještajima Petra Vukotića knjazu Nikoli, osmanski gubici u ovoj bici iznosili su 2.500 vojnika i oficira, dok su crnogorski gubici prema istom izvještaji iznosili 300 mrtvih i ranjenih. Crnogorci su uspjeli zaplijeniti 1000 tovara hrane upućene za Nikšić.[2]
Na stogodišnjicu bitke u Dugi (1962. godine) u stijeni je postavljena spomen-ploča a ispod nje spomen česma u čast velike crnogorske pobjede[3].
I danas se u klancu Dugi mogu vidjeti ostaci turskih utvrđenja, puteva i bunara.
Tokom osmamansko-crnogorskog rata 1876-1878. turska vojka iz pravca Gacka više puta pokušala je da prodre kroz klanac Dugu i pomogne utvrđeni garnizon u Nikšiću. Ustaničke snage pod vođstvom Bogdana Zimonjića, Lazara Sočice, Peka Pavlovića i Petra Vukotića su kod Nozdra, Presjeke, Zlostupa, Stare Karaule i H(Odžine poljane, uspjele da ih poraze. Nakon zauzimanja Nikšića, turska vojna posada osd 1530 vojnika i oficira, upućena je s lakim nauružanjem preko Duge u Gacko. Dio crnogorske vojske pod komandom Petra Vukotića je u periodu od 5. do 8. septembr 1877. godine uspio zauzeti osmanske kule u Dugi: Presjeku, Hodžinu poljanu, Nozdru i Zlostup[4].
Miodrag Ćetković, Grad kulture
[1] Istorijski leksikon Crne Gore, knj. 3, Daily Press, Vijesti, Podgorica, 2006, str. 582-583.
[2] Slobodan Drobnjak, Sait Šabotić, Muslimansko/ Bošnjačko stanovništvo onogoškog-nikšićkog kraja 1477-2003, Almanah, Podgorica, 2005, str. 198.
[3] Onogošt. Me./društvo/ zaboravljenim-stazama-duga(pristupljeno(19.05. 2021.)
[4] Istorijski leksikon Crne Gore, knj. 3, str. 583.
email: grad.kulturenk@gmail.com
tel: +382 67 415 794